Naučnici do sada nisu pronašli mnogo dokaza o menopauzi kod kopnenih vrsta životinja. 🤷‍♀️

Neke ženke kitova zubana, kao što su orke, beluga kitovi i narvali, žive dugo nakon što se završi njihov reproduktivni period. Retkost menopauze u životinjskom carstvu možda se može objasniti borbom za opstanak vrste, tako da se čini kontraproduktivnim da životinja razvije osobinu koja sprečava razmnožavanje. 👇

Ipak, detektovano je da ženke kitova ulaze u menopauzu, a detaljima se u istraživanju tim pitanjem bavio Samjuel Elis sa Univerziteta u Ekseteru.

Ženke vrsta kitova koje prolaze kroz menopauzu nemaju kraći reproduktivni vek od drugih vrsta životinja slične veličine. Umesto toga, u celini imaju duži životni vek, žive oko 40 godina duže od drugih vrsta kitova iste veličine koji ne prolaze kroz menopauzu.

- Prethodna istraživanja o razvoju menopauze su se fokusirala na pojedinačne vrste, obično ljude ili kitove ubice - kaže bihejvioralni ekolog Dan Franks sa Univerziteta Jork u Velikoj Britaniji.

- Ova studija je prva koja je u okvir istraživanja stavila nekoliko vrsta, što je omogućeno nedavnim otkrićem menopauze kod više vrsta kitova zubana. Naša studija pruža dokaze da je menopauza evoluirala produžavanjem životnog veka ženki izvan njihovih reproduktivnih godina - dodao je on. ☝

Mnogo toga o kitovima zubanima izmiče našem razumevanju. Njihovi životi su misteriozni delom zbog toga jer ih je teško posmatrati u njihovom prirodnom staništu.

Studije su pokazale da menopauza kitova daje neke iznenađujuće prednosti. Prisustvo baka u jatu orki znači da mladi imaju veću stopu preživljavanja. Oni su im vodiči u jatu, a mogu ih voditi i u lov, ako za to ima potrebe.

Ono što ne znamo je kako je evoluirao. Postoje dve mogućnosti. Jedna je da je menopauza nastala produžavanjem ukupnog životnog veka dotične vrste. Drugi je da je reproduktivni životni vek skraćen.

Pre samo nekoliko godina otkriveno je da kroz menopauzu, poput orki, prolaze narvali i kitovi beluga.

Elis i njegove kolege su odlučili da sprovedu komparativnu studiju sa drugačijim vrstama kitova.

Otkrili su da ženke kitova koje dožive menopauzu žive znatno duže od ženki sličnih vrsta.

Ženke orke, inače, prestaju da se razmnožavaju kada napune oko 40 godina, ali mogu da dožive i 90-te. Mužjaci orke obično imaju prirodni maksimalni životni vek od oko 60 godina.

Ova strategija evolucije kod kitova se uklapa u hipotezu o mudroj baki. Bake se kao iskusne vođe zadržavaju u jatu, a nisu reproduktivna konkurencija drugim ženkama, što predstavlja korist za sve članove društva kitova.

Evolucija menopauze

- Evolucija menopauze i dugog postreproduktivnog života može se desiti samo u vrlo specifičnim okolnostima. Prvo, vrsta mora imati društvenu strukturu u kojoj ženke provode svoje živote u bliskom kontaktu sa svojim potomcima. Drugo, ženke moraju biti sposobne da pomognu na način koji povećava šanse za preživljavanje njihove porodice. Na primer, poznato je da ženke zubatih kitova dele hranu i koriste svoje znanje da usmere grupu da pronađe hranu kada je u nedostatku - kaže morski biolog Daren Kroft sa Univerziteta u Ekseteru, kako piše RTS, prenosi 021.rs.

Naučnici do sada nisu pronašli mnogo dokaza o menopauzi kod kopnenih vrsta životinja.

Ženke azijskih slonova, na primer, prestaju da se razmnožavaju pred kraj svog života.

Naučnici su nedavno otkrili i da mala populacija divljih šimpanzi u udaljenoj Ugandi ima ženke u postmenopauzi, a u toku su istraživanja da se utvrdi njihovo prisustvo i na drugim lokacijama.

Kada je reč o kitovima, naučnici kažu da su istraživali na uzorku koji je malobrojan, ali navode da postoje jake sličnosti sa menopauzom kod ljudi.

- Fascinantno je što ovu životnu istoriju delimo sa taksonomskom grupom od koje smo toliko različiti. Uprkos razlikama, naši rezultati pokazuju da ljudi i kitovi zubani pokazuju konvergentnu životnu istoriju. Baš kao i kod ljudi, menopauza kod zubatih kitova evoluirala je selekcijom kako bi se produžio ukupan životni vek bez produženja njihovog reproduktivnog veka - dodaje Kroft.

Istraživanje tima naučnika je objavljeno u časopisu Nature.

Autor: 021.rs / Redportal.rs