Otkriveni predmet nije jedinstven po sebi i može ukazivati na šire implikacije

Arheolozi su otkrili čuda ranosrednjovekovni metalni deo opasača na koje je prikazano zmijoliko biće, ili zmija ili zmaj, kako proždiru žabu. Bakarni artifakt može biti simbol iz prethodno, to data nepoznatog, paganskog kulta koji jenekada bio raširen širom Evrope.

Kopča je otkriveno uz pomoć detektora za metal na arheološkom loklalitetu u blizini sela Leni, koje se nalazi oko 20 kilometara zapadno od praga. U početku, naučnici su verovali da je dizajn uzorka jedinstven, ali daljim ispitivanjem došli su do iznenađujućeg otkrića da se slični primerci nalaze širom Evrope.

Kako objašnjava Jiri Mahaček, načelnik Departmana ua arheologiju i muzeologiju na Masarik Univerzitetu umetnosti:

Kada je otkriven opasač sa motivom zmije koja proždire žabu uz pomoć detektora za metal na lokalitetu Breclav u južnoj Moraviji, pomislili smo da je u pitanju redak nalaz sa specifičnom dekoracijom. Međutim, kasnije smo otkrili skoro identične artefakte koji su pronađeni u Nemačkoj, Mađarskoj i Bohemiji.
Shvatio sam da je u pitanju prethodno nepoznati paganski kult koji je povezivao različite regione centralne Evrope u periodu ranog srednjeg veka, pre dolaska hrišćanstva.

Simbol zmaja ili zmije u određenoj formi koflikta je dobro poznati kosmogonijski simbol u mnogim mitovima postanja iz svakog dela sveta, međutim predstave zmije i žabe mogu se lako povezati sa kultovima plodnosti iz centralne Evrope.

Motiv zmije kora proždire svoju žrtvu pojavljuje se i u germanskoj, avarskoj i slovenskoj mitologiji. Bio sveopšte poznat i jasan ideogram koji su svi razumeli. Danas, možemo samo da spekulišemo o njegovom egzaktnom značenju, ali u ranom srednjem veku povezivao je duhovno sve ljude centralne Evrope.

Lanji artefakt, kako su ga nazvali, čini se da pripada grupi avarskih ukrasa za pojaseve, koji su proizvođeni na tlu centralne Evrope u 7. i 8. veku. Bili su deo kostima koji su nosili pripadnici nomadskog naroda Avara, nekada nazivanih i Maharulima, koji su se naselili u Panoniji i Karpatima u današnjoj modernoj Mađarskoj. Ova moda se nije samo vezivala za njih, često je bila usvajana i od strane njihovih komšija poput Slovena.

Tokom proučavanja predmeta Mahaček i njegove kolege su podvrgle predmet najmodernijim metodama analize, koji je otkrio da su bakarni ukrasi bili nekada pozlaćeni i da su izrađeni metodom voskanog kalupa koja je ostala izgubljena u prošlosti. Pored navedenog, hemijskim analizama izotopa bakra, otkriveno je poreklo aloje - odnosno samog bakra od koje izrađena kopča koje je poreklom iz planina Slovačke.

Autor: redportal.rs