Koronavirus opstaje danima na plastici i metalu, ali se dezintegriše čim dotakne bakar 🧐

Bil Kevil, istraživač sa Univerziteta Southampton u Engleskoj, istraživao je antimikrobiološki efekat bakra više od 20 godina. U svojoj laboratoriji posvedočio je kako je svaki oblik patogena jednostavno nestajao čim dodirne površinu ovog metala. U svojim istraživanjima prvo je započeo sa bakterijom koja izaziva tzv. legionarsku bolest. Potom je prešao na oprobane patogene koji su otproni na lekove, poput Stafilokokus aureusa. Testirao je i viruse koji su epidemiološki najveći problem, poput MERS i svinjskog gripa (H1N1). U svakom testu bakar je pobio sve patogene u roku od nekoliko minuta. Jednostavno ih je razneo.

Prvu zapisanu instancu korišćenja bakra u medicinske svrhe imamo sa Papirusa Smit, najstarijeg poznatog medicinskog dokumenta u ljudskoj istoriji. Tekst zapisan u njemu pripisan je egipatskom doktoru koji je živeo oko 1700. godine pre Hrista, ali same informacije zapisane su čak 3200. godine p. n. e.! Koliko je važan bakar bio u medicini starih Egipćana, govori i da su ga obeležavali Ankh simbolom - simbolom koji je označavao život.

Godine 2015. Kevil je testirao i koronavirus 229E, varijantu COVID-19, sa istim rezultatom. Bakar je je uništio sve tragove virusa, dok je na nerđajućem čeliku i staklu virus ostao infektivan čak 5 dana. Kako je sam naveo:

Ironija je da ljudi koriste nerđajući čelik i slične materijale jer izgledaju čisto i sterilno. Što može lako da nas prevari. Zapravo, sve površine se moraju redovno dezinfikovati, izuzev bakra. Bakar to čini samim svojim postojanjem.

Znanje predaka

Rad naučnika sa Univerziteta Southampton je zapravo samo potvrda leka poznatog još iz rane istorije čovečanstva. Hiljadama godina, mnogo pre otkrića virusa i bakterija, ljudi su znali za dezinfekciona svojstva bakra. Po rečima profesora mikrobiologije sa Univerziteta Južna Karolina Majkla Šmita:

Bakar je zaista božanski dar majke prirode. Dar koji je čovečanstvo koristilo više od 8 milenijuma.

Još od 1600. godine p. n. e. Kinezi su koristili bakarne novčiće kao lekove za tretiranje stomačnih problema. Pored njih, i Feničani su bronzane opiljke stavljali u rane koje su zadobijali u boju da bi ih dezinfikovali. Hiljadama godina majke su koristile isključivo bronzano posuđe jer su znale da im deca neće dobijati probleme sa varenjem i dijareju ako piju iz njih.

Takođe, bakar je trajan kao i njegov antimikrobijalni efekat.

Dugotrajna moć

Ono što su u antici spoznali i moderna medicina je potvrdila. Skoro sve bakarne površine su antimikrobijalne, bez izuzetaka. Teški metali, poput zlata i srebra, jesu antibakterijski. Ali samo specifični atomski sklop bakra poseduje takvu ubistvenu moć. Bakar poseduje jedan slobodan elektron u svojoj spoljašnjoj orbiti oko jezgra, koji lako inicira oksidaciono-reduktivne rekcije. Kao rezultat toga, on postaje tzv. molekularna granata.

Bakar takođe pozitivno reaguje i na druge načne. Kada mikrob dotakne površinu bakra, joni sravne patogen poput kiše projektila, sprečavajući ćelijsku respiraciju i bušeći rupe u njenoj membrani stvarajući slobodne radikale koji ubrzavaju smrt ćelije. Najvažnije, joni (poput samonavodećih raketa) demoliraju DNK i RNA unutar bakterije ili virusa sprečavajući stvaranje mutacija od kojih nastaju patogeni otporni na lekove.

Ovi efekti nikada ne prestaju, čak iako bakar zarđa do poslednjeg centimetra.

Istraživanje, koje je finansiralo Ministarstvo odbrane SAD, trajalo je 43 meseca. Pregledane su površine u bolnicama koje su od bakra naspram onih koje su od drugih materijala. Utvrđena je smanjena infektivnost od čak 58%.

Takođe, ranije ove godine objavljena je dvogodišnja studija, koja je poredila krevete sa intenzivne nege. Tačnije, one sa plastičnim površinama i one sa bakarnim. Plastični su premašili dozvoljen prag infektivnosti za čak 90%, dok su oni na bakarnim delovima za samo 9%.

Bakar je izgleda naša prva linija odbrane. Vreme je da sa tavana skinemo stare šerpe, lonce, čajnike, džezve i posuđe od naših baka i deka! 😃😃😃

Autor: Jim Morrison /redportal.rs

#Bakar

#COVID-19

#Korona virus

#corona

#covid 19

#korona

#koronavirus

#lečenje