40. godišnjica smrti prvog udbaša

Na današnji dan 1983. godine umro je Aleksandar Leka Ranković, nezvanični drugi čovek socijalističke Jugoslavije i jedan od najbližih saradnika Josipa Broza Tita.

Rođen je 1909. godine u selu Draževac kod Obrenovca. U Beogradu je učio krojački zanat i brzo postao član SKOJ-a, a kasnije i Komunističke partije Jugoslavije. Hapšen je u vreme šestojanuarskog režima i osuđen na višegodišnju kaznu zatvora u Sremskoj Mitrovici.

Od 1940. godine bio je član Centralnog komiteta KPJ. U Drugom svetskom ratu je bio član partizanskog Glavnog štaba. U maju 1944. godine formirao je Odeljenje za zaštitu naroda (OZNA), koje će kasnije prerasti u Upravu državne bezbednosti (UDBA), po čemu će ostati najpoznatiji, jer je sa pozicija prvog čoveka tajne službe ključno uticao na učvršćivanje vlasti komunista posle rata.

IZVOR: YT / atropins

Obavljao je dužnosti potpredsednika Saveznog izvršnog veća, potpredsednika SRFJ, generalnog sekretara Socijalističkog saveza radnog naroda, predsednika saveznog odbora Saveza boraca Narodnooslobodilačkog rata Jugoslavije (SUBNOR)... Kao najbliži saradnik, bio je Titov kum na venčanju sa Jovanom Budisavljević.

Na Brionskom plenumu CK SKJ 1966. godine, Ranković je smenjen sa svih državnih i partijskih funkcija, pod optužbom da je prisluškivao predsednika Tita. Zatim je isključen i iz članstva Saveza komunista. Nastavio je da živi skromno i povučeno van očiju javnosti, ali pod budnim okom službe.

Umro je od srčanog udara i sahranjen je u Aleji narodnih heroja na Novom groblju u Beogradu. Nekoliko desetina hiljada građana (prema nekim procenama između 50.000 i 100.000) okupilo se na dan sahrane i kovčeg sa Rankovićem dočekalo uz aplauz, skandirajući Leka, Leka. Zvižducima su prekidani govornici kada su u negativnom kontekstu pominjali Rankovića zbog Brionskog plenuma, tako da treći govornik nije ni uspeo da pročita govor do kraja.

Rankovićeva sahrana postala je pravi masovni politički skup na kojem je izraženo spontano nezavodoljstvo. Kako su glavnu ulogu u Rankovićevom uklanjanju sa položaja imali hrvatski i slovenački komunisti na čelu sa Vladimirom Bakarićem i Edvardom Kardeljem, u narodu je preovladao nacionalni sentiment, pa je Brionski plenum prepoznat kao slabljenje srpskog faktora u Jugoslaviji.

Autor: redportal.rs