Ubistvo oca moderne Srbije predmet brojnih mitova, legendi i narodnih verovanja

Na današnji dan 1817. godine u selu Radovanje ubijen je vožd Đorđe Petrović Karađorđe, čovek koji se 1804. godine našao na čelu Prvog srpskog ustanka i obnovljene srpske države.

Karađorđe je nakon propasti ustanka 1813. godine prešao u Habzburšku monarhiju, što je učinila i većina ustaničkih vojvoda. Jedno vreme je proveo po austrijskim tamnicama u Petrovaradinu i Gracu, da bi mu Bečki dvor dozvolio da ode u Rusiju.

Od imperatora Aleksandra I Pavloviča tražio je pomoć u oslobođenju Srbije od Turaka, ali mu je umesto toga ruski car predložio da sa izbeglim Srbima napravi koloniju u Novomirgorodu, kao što su 60 godina ranije učinili srpski graničari iz Potisko-pomoriške vojne krajine.

Foto: 011info.com/Konstantin N. Nenadović

Preko svog pratioca Nauma Krnara, helenizovanog Cincarina, Karađorđe se pridružio Heteriji, grčkoj organizaciji čija je misija bila podizanje pravoslavnog ustanka na Balkanu protiv Osmanske imperije. Vođen tim idejama, Karađorđe sa Naumom tajno prelazi u Srbiju, leta 1817. godine i javlja se svom kumu Vujicu Vulićeviću, od koga je tokom emigracije dobijao pisma da se vrati u zemlju. Međutim, Vujica dojavljuje knezu Milošu Obrenoviću o Karađorđevom povratku i odlučuju da ga ubiju.

Nikola Novaković iz Oparića, starinom iz Kolašina, bio je jedini čovek koji je bio spreman za ovo monstruozno delo. Njegov motiv je bio i što je Karađorđe njegovog brata osudio na smrt, zbog kukavičluka u Delogradskoj bici. Naumović je ubrzo poremetio pameću, a stradao je padanjem u reku koja ga je nanela na vodenicu. Za života mu je umro sin od nepoznate bolesti, a ćerka se udala za Turčina koji se doselio u njihovu kuću, tako da je brzo nestalo njegovih potomaka, kao i njegovog brata.

Vujica Vulićević je, žaleći za kumom, podigao crkvu-pokajnicu u Starom Selu. Knez Miloš, iako su njegovi srodnici čitav vek vladali Srbijom, ostao je bez potomaka. Stariji sin Milan je umro u bolesti vrlo mlad, a drugi sin Mihailo je ubijen 1868. godine.

Autor: redportal.rs