Krivci su takođe češće životinje kao što su kojoti i vukovi, a ne domaći kućni ljubimci.

Iako se videlo da ljudi pretvaraju vukove u pitome životinje, novi dokazi ukazuju na to da su se osobine predaka, kao što je "jedenje bilo kakvog mesa koje vam je dostupno“, sačuvale i kod današnjih pasa.

Instinkt preživljavanja je svakako igrao ulogu u istorijskim slučajevima, uključujući studiju slučaja iz 2007. koja je detaljno opisala incident koji uključuje pseće čišćenje ljudskih ostataka u zatvorenom prostoru. Slučaj se odnosio na 2 domaća psa za koje je utvrđeno da su skoro u potpunosti pojeli telo svog vlasnika nakon što su mesec dana bili zatvoreni u zgradi sa posmrtnim ostacima.

Analiza stana nije otkrila znakove raspadanja na mestu ljudskih ostataka. Kosti su bile skoro potpuno očišćene od mekog tkiva, osim nekih ligamenata koji su još uvek bili pričvršćeni za duge kosti butne kosti, a primećeni su tragovi ugriza i uboda koji ukazuju na pseće čišćenje.

Većina istraživanja na ovu temu bila je ograničena na divlje životinje na otvorenom. Krivci su takođe češće životinje kao što su kojoti i vukovi, a ne domaći kućni ljubimci.

- Dok je primećeno ponašanje kojota, vukova, hijena i drugih očnjaka u prirodnom okruženju na otvorenom, malo je informacija o tome da psi čiste ljudske posmrtne ostatke u zatvorenom prostoru - napisali su autori studije.

Kada je u pitanju jedenje ljudskih vlasnika, obično su mačke te koje su krive. One imaju tendenciju da favorizuju lice, ciljajući na mekša područja poput nosa i usana.

Recenzija Nacionalne geografije opisuje nekoliko primera ovoga, uključujući jedan slučaj psa koji je pojeo lice svog vlasnika u roku od 45 minuta nakon njegove smrti, uprkos tome što je na podu bila pola činije hrane.

Čini se da čišćenje od strane kućnih ljubimaca nije uvek ograničeno na situacije očaja, jer je otkriveno da je nekoliko pasa pojelo svoje vlasnike kada su alternativni izvori hrane bili dostupni.

Autor: redportal.rs

#Nacionalna geografija

#hrana

#istraživanje

#pas

#vlasnik