Najnovije DNK analize bacaju novo svetlo na koncept vikinga

Još 2008. godine u Estoniji na lokalitetu Salme otkriveni su skeleti 40 individua, svi snažni muškarci. Sahranjeni su oko 750. godine u dva broda sa vikinškim oruđem i oružjem, najverovatnije nakon upada ili pljačke. DNK analiza skeleta otkrila je zanimljivost, 4 skeleta sahranjena rame uz rame, koji drže mačeve, bili su braća.

Sekvenciranje nalaza sa ovog lokaliteta je deo velikog projekta mapiranja DNK vikinga u celoj Evropi. Rezultati koji su objavljeni (časopis Nature) prate kretanje iz Skandinavije i kako su se ljudi stranog porekla "odali" vikinškom načinu života.

Više od 10 godina timovi stručnjaka sa Univerziteta Kembridž i Kopenhagen sklapali su mozaik nalaza iz cele Skandinavije (od 750. do 1050. godine). Pored skandinavskih takođe su uzimani i nalazi sa drugih lokaliteta u Evropi koju su bili vikinški ili su svojim nalazima pokazivali jaku vezu sa Skandinavijom. Do sada ukupno je sekvencirano 442 genoma.

Rezultati su poprilično impresivni, jasno prikazuju veličinu dinamike pokreta ljudi. Opus migracije najbolje pokazuju grobovi poput grobova bliskih rođaka, gde je jedan sahranjen u Britaniji a drugi u Danskoj.

Osim dokaza o migracijama, dosta novih dokaza je isplivalo i oko posrednih stvari, kao što je izgled vikinga. Npr. čnini se da je većina njih imala crnu kosu.

Glavna činjenica koju je potvrdilo sekvenciranje genoma jeste da je "viking" bio opis profesije, a ne nacionalnost, pripadnost ili poreklo. Vikinški grobovi istraženi na Orkniju, pokazali su da su u njima pohranjene osobe Irskog i Škotskog porekla. Ista stvar je i u Skandinaviji, pronađeni su stoprocentno "vikinški" grobovi ljudi koji genetski nisu imali nikakve veze sa ljudima u Skandinaviji. U Norveškoj su čak otkriveni i grobovi Saami domorodaca, daljih rođaka naroda istočne Azije i Sibira, sahranjenih kao vikinzi.

Rezultati takođe potvrđuju hipotezu o tome da su određeni Skandinavci preferirali određene regione za migracije i pljačku. Šveđani istok (Rusija, Baltik, Crno More), Norvežani severozapad (Island, Grenland i Farska ostrva i Irsku), dok su Danci išli najviše u Britaniju. Sada, naučnici su jasno mogli da povuku liniju od najdaljeg mesta pronalaska nalaza do njenog "izvorišta" u Skandinaviji.

Foto: Wikipedia.org/wiki

Iz navedenih dokaza vidi se jasno da je biti "viking" zapravo profesija, u početku sezonskog pljačkaša a kasnije organizovanih upada i velikih migracija. Takođe, početni pokreti vikinga su bile grupice lokalnih porodica ili klanova, čvrsto povezanih međusobno krvnim i klanskim vezama koje se nisu ograničavale na jedan etnicitet. Mnogi ljudi su želeli da budu vikinzi, i u tom procesu su se asimilovali u nov kulturni milje.

Izgleda da je svako, ako je smeo i umeo, mogao postati viking.

Autor: Andrew Curry / RED portal

#Arheologija

#Evropa

#Lokaliteti

#Norse

#Skandinavija

#Vikinzi

#Vikinški period