Pseći i mačiji koronavirus 🐶🐱

Osmoro dece je hospitalizovano sa upalom pluća u Maleziji pre nekoliko godina. Na njima su otkrivene infekcije novim tipom koronavirusa, sličnom onome kod pasa. Samo sedam varijanti virusa korona su do tog trena bili poznati nauci kao sposobni da inficiraju ljude. Poslednji od njih je današnji tip SARS-CoV-2, koji je započeo pandemiju. Otkriće ovog novog patogena, zajedno sa dokazima da je virus skočio prvi put sa životinje (svinje) na čoveka pre više godina, mogu drastično promeniti način na koji mi percipiramo i predviđamo koji će u budućnosti članovi ove porodice virusa predstavljati moguću pretnju.

Kako objašnjava virolog sa Univerziteta Iowa soktor Stenli Perlman:

Mislim da što više gledamo, sve više ćemo uviđati da ovi koronavirusi prelaze sa vrste na vrstu apsolutno svugde.

Istraživači još uvek nisu definitvno prelomili i povezali nove viruse sa ljudskom bolešću. Pride, nema dokaza da se ova dva nova tipa koronavirusa mogu prenositi između ljudi - infekcija je mogla biti samo slučajan skok sa životinje na čoveka.

Međutim, mnogi naučnici su zabrinuti da će upravo u ovom kontekstu preskakanja virus i razviti sposobnost inficiranja više različitih domaćina kao i sposobnost dalje infekcije ljudi kada se zakači na čoveka. Kompletno sekvenciranje genoma virusa u pacijentu iz Malezije (izveštaj je objavljen u časopisu Clinical Infectious Diseases) otkrio je gen himeru - nastalu od čak 4 različita koronavirusa:

1. Dva od prethodnoidentifikovane pseće varijante koronavirusa;

2. Jedan koji je poznat po tome što inficira mačke;

3. I jedan koji inficira svinje.

Ovo je prvi slučaj dokumentovanih podataka koji ukazuju da se varijanta psećeg koronavirusa može prebaciti i na ljude.

Detalje i problematiku iznosi virolog Anastasia Vlasova sa Univerziteta Ohio State i glavni autor celokpune studije:

Mi ne posedujemo nikakve definitivne dokaze da je određeni koronavirus bolji u adaptaciji na ljudima, sudeći po njihovoj spike protein konstrukciji (protein kojim inficira zdrave ćelije u telu). Međutim, odista je moguće da se ljudske infekcije od psećih koronavirusa dešavaju mnogo češće nego što se pre smatralo. Ovaj virus se ne mora dalje širiti među ljudima, ali nas može inficirati.

Osmoro dece, navedenih na početku teksta, analizirali su Vilasova i nejne kolege. Oni su primarno poreklom iz tradicionalnih naselja ili iz predgrađa Saravaka sa ostrva Borneo, gde su bili stalno izloženi domaćim životinjama i životinjama iz džungle. Oni su bili među 301 hospitalizovanim pacijentima koji su bolovali od upale pluća 2017. i 2018. godine.

Standardne analize za pneumoniu i respiratorne bolesti ne bi bile u mogućnosti da detektuju pseći i mačiji koronavirus - posebno jer ih u tom trenu niko nije ni tražio, a oni su svuda oko nas.

Sekvenciranje ovih novih virusa iz uzoraka osmoro dece najviše potseća na pseće koronaviruse. Ipak, mora se naglasiti, sekvenciranje nije vršeno za spajk protein (protein koji se kači na ćelijske receptore, preko kojih virus i inficira ćeliju).

Ova himera (spoj više koronavirusa) nije nastala odjednom, već plod genetičke rekombinacije između različitih koronavirusa tokom dužeg vremenskog perioda.

Autor: redportal.rs

#Azija

#COVID-19

#Malezija

#Nove vrste

#Pneumonia

#mačiji koronavirus

#medicina

#pseći koronavirus

#studija

#svinjski koronavirus