Tkanje sećanja u narativ 😊😊😊

Još iz antičkog pšerioda poznata je tehnika pamćenja koja se naziva Palata pamćenja. Naučno je dokazano da funkcioniše, ali to ne znači da ne postoji možda nešto bolje. 😀

Po jednoj maloj test studiji, otkriveno je da prastari metod koji koriste australijski Aboridžini je još efektivnija od Palate pamćenja.

Sama palata pamćenja ima više varijacija, ali osnovna ideja je da vizuelizujete prostor , kao na primer svoj dom iz detinjstva, i potom zamislite predmet koji će vam omogućiti da se odmah setite nečega. Zatim taj predmet stavite na određeno mesto u toj sobi. Njena efektivnost je iznova i iznova dokazana na takmičenjima pamćenja, kao i na ekstenzivnim skeniranjima mozga.

Aboridžini su razvili nešto veoma slično, samo što je u njihovom slučaju umesto uparivanja predmeta rađeno uparivanje informacija sa pejzažima i geografskim odlikama u prirodi. Pored toga, uključeno je i stvaranje priča na osnovu lokacija da bi se oni okupili svi na jedno mesto. Tj. tkanje sećanja u jedan narativ. 😃

Te priče uključuju pesme, koje su srž njihove kulture, i one se mogu stvoriti u trenu i u njih staviti sećanja koja poželimo da evociramo.

Kako nam objašnjava ko-autor studije (objavljene u časopisu PLOS ONE) i doktor David Reser sa Univerziteta Monash:

Detaljne informacije, uključujući i numeričke, spatialne i temporalne kontekste su ugrađeni u narativ, koji se često vežba, što omogućava veoma brzo i precizno izvlačenje informacija. Ove priče su lične, prilagodljive, i mogu biti konstruisane i modifikovane da prihvate nove informacije.

Reser je testirao efektivnost obe tehnike koristeći se studentima sa prve godine medicinskog fakulteta. On ih je nasumično podelio u tri grupe i potom zamolio da zapamte imena 20 vrsta leptira. Medicinske teme su namerno izbegavane da se ne bi omogućila prednost određenim studentima. Nakon prvog pokušaja, jednoj grupi je pokazan video, dok je druga naučena tehnici Palate pamćenja sa leptirima.

Treća grupa je izvedena van i njoj je istkan narativ fokusiran na specifične tačke u kampusu i imena leptira.

Nakon toga svim studentima je data šansa da se sete svih imena leptira sa početka testa.

Kontrolna grupa (ona na koju nije uticano uopšte ni na koji način) je ok prošla, dok je druga grupa koja je koristila tehniku Palate pamćenja imala dva puta veće šanse da dobije maksimalni broj poena. Treća grupa koja je koristila tehniku Aboridžina, je imala čak tri puta veće šanse da dobije maksimalni skor. Pride uspeli su i da ih poređaju po originalnom redosledu kako su im i prvi put pretstavljeni! 😄😄😄

Autor: redportal.rs

#Aboridžini

#Palata pamćenja

#Tehnika pamćenja

#Tkanje memorije

#memorija