Iznenađujuće otkriće ne čini manje verovatnoćom da će naučnici pronaći život na Crvenoj planeti

Dokazi o drevnom životu možda su izbrisani sa delova Marsa, otkrilo je novo NASAino istraživanje.

Rover svemirske agencije Kjuriositi napravio je iznenađujuće otkriće istražujući sedimentne stene bogate glinom oko mesta sletanja u krateru Gale, nekadašnjem jezeru nastalom kada je asteroid udario na Crvenu planetu pre otprilike 3,6 milijardi godina.

Glina je dobar putokaz ka dokazima o životu, jer se obično stvara kada se kameniti minerali odlepe i istrunu nakon kontakta sa vodom - ključnim sastojkom za život. Takođe je odličan materijal za skladištenje mikrobnih fosila. Ali kada je Kjuriositi uzeo dva uzorka drevnog blatnjaka, sedimentne stene koja sadrži glinu, iz delova isušenog korita jezera, datiranih u isto vreme i na to mesto (pre 3,5 milijarde godina i na samo 400 m razmaka), istraživači su otkrili da je jedan flaster sadržao samo polovina očekivane količine glinenih minerala.

Umesto toga, ta mrlja je sadržavala veću količinu oksida gvožđa, jedinjenja koja Marsu daju zarđalu nijansu. Tim veruje da je krivac za ovaj akt geološkog nestajanja salamura: supersalna voda koja je procurila u slojeve gline bogate mineralima i destabilizovala ih, isprala ih i očistila delove geoloških - a možda čak i bioloških - zapisa.

Rover je svoju analizu dovršio bušenjem u slojeve marsovske stene pre nego što je upotrebio svoj instrument za hemiju i mineralogiju, poznat kao CheMin, za istraživanje uzoraka. Proces hemijske transformacije u sedimentima naziva se dijageneza i mogao je stvoriti novi život ispod Marsa, iako je izbrisao neke dokaze starog života na njegovoj površini, prema autorima studije.

Dakle, iako su stari zapisi o životu možda izbrisani u mrljama slane vode, hemijski uslovi koje je doveo priliv slane vode možda su omogućili da više života nikne na njegovom mestu, rekli su naučnici.

- Ovo su odlična mesta za traženje dokaza o drevnom životu i merenje habitabilnosti. Iako dijageneza može izbrisati znakove života u izvornom jezeru, ona stvara hemijske gradijente neophodne za podršku podzemnom životu, tako da smo zaista uzbuđeni što smo to otkrili - rekao je u saopštenju koautor studije Džon Grocinger, profesor geologije na Kalifornijskom tehnološkom institutu.

Misija Kjuriositi na Marsu započela je pre devet godina, ali rover je nastavio da proučava Crvenu planetu i dalje od njenog početnog dvogodišnjeg vremenskog okvira. Sada radi u saradnji sa novim roverom Perseverans Mars, koji je sleteo u februaru 2021. godine i koji ima zadatak da sakuplja uzorke stena i tla za mogući povratak na Zemlju.

Istraživanje koje je sproveo Kjuriositi otkrilo je ne samo kako se promenila marsovska klima, već je pomoglo da odredi koje uzorke tla treba sakupljati kako bi povećala šanse za pronalazak života.

Autor: redportal.rs

#mars

#rover

#život