Svaki građanin Nemačke sada prosečno duguje 26.141 evra, dok je krajem 2019. bio dužan 22.860 evra

Statistika nikada nije zabeležila toliki rast državnog duga Nemačke kao u prvoj godini korone, tokom koje se on povećao za 14,4%.

Stručnjaci smatraju da to nije problem, ali nisu svi optimistični, a raste i strah od inflacije, piše danas Dojče vele (DW).

Dug koji je krajem 2020. nagomilao javni sektor u Nemačkoj na svim nivoima (savezna vlada, pokrajine i opštine) iznosio je 2,17 hiljada milijardi evra. To je dug prema privatnim finansijskim institucijama, fondovima ili drugim preduzećima, kako u Nemačkoj tako i van nje.

Foto: Unsplash.com/ Nick Chong / @nick604

Nemački zavod za statistiku nikada nije zabeležio takvu eksploziju duga: u godini izbijanja pandemije on se povećao za 273,8 milijardi evra, dakle za čitavih 14,4%.

Preračunato po stanovniku, svaki građanin Nemačke sada prosečno duguje 26.141 evra, dok je krajem 2019. bio dužan "samo" 22.860 evra, navodi se u prilogu DW-a.

Taj rekord ne bi trebalo nikoga posebno da iznenadi.

Država je, uprkos zamrzavanju privrede merama protiv pandemije, otvorila kasu kao nikada do sada kako bi podrškom i drugim mehanizmima sprečila otkaze i stečajeve firmi. To je pre svega bila odluka savezne nemačke vlade, pa je tako njen dug i najviše porastao - za 18,1%.

Šesnaest nemačkih pokrajina bile su nešto opreznije, i njihov dug se povećao u proseku za 9,8%, na 636 milijardi evra. Još oprezniji su bili gradovi i opštine čiji je dug uvećan za samo 1,5%, na 133,3 milijardi evra.

Pandemija je u suštini dodatno produbila drastične razlike u zaduženosti pokrajina.

Najveće breme nose tzv. gradovi-pokrajine, pri čemu grad-pokrajina Bremen deluje čak kao beznadežani slučaj, jer je svaki njen stanovnik dužan sada 57.823 evra. Ali to nije toliko posledica rasipnosti već je stvar u tome da je ta mala pokrajina u potpunom okruženju pokrajine Donje Saksonije. Tako ispada da je mnogima mesto stanovanja u susednoj pokrajini, gde se onda i statistički obračunava prihod.

Nije drugačije ni u gradu-pokrajini Hamburgu (19.181 evro duga po stanovniku), a nešto manje je kod trećeplasiranog dužnika Berlina (16.307 evra po stanovniku). Najmanje su dužni stanovnici Bavarske (1.359 evra) i Saksonije (1.244 evra ).

Ukupan državni dug Nemačke obuhvata i dugovanja institucija za socijalno staranje, ali se mora reći da je u tom sektoru 2020. jedino došlo do pozitivnog razvoja: njihov dug se smanjio na 44 miliona evra. Ekonomski stručnjaci tvrde da nema razloga za zabrinutost.

Sebastijan Dulien, direktor Instituta za makroekonomiju i istraživanje konjunkture (IMK) Fondacije Hans Bekler, institucije bliske nemačkim sindikatima, kaže da i u tom zaduživanju, ma koliko ono masivno izgledalo, "ekonomski nema mesta za zabrinutost". Stopa zaduženosti Nemačke, dakle odnos prema BDP-u, i ovako je "znatno niža nego nakon finansijske krize 2012. i predstojeće, 2022. godine, i lako i brzo bi mogla da se smanji", tvrdi on.

Nisu, međutim, svi tako optimistični. Kristijan Dir, potpredsednik poslaničke grupe nemačkih Liberala (FDP) u Bundestagu upozorava na staro pravilo: - Kad se država sve više zadužuje, to lako može da dovede do rasta inflacije.

Ona je već primetna jer su u procesu oporavka privrede nakon pandemije, a zbog teškoća sa snabdevanjem i cene u nekim slučajevima drastično porasle.

- Možemo da se nadamo da su ekonomski stručnjaci u pravu kada tvrde da je to samo prolazno poskupljenje, ali bi pritom trebalo imati u vidu da Nemačka nema svoju valutu. Evro je zajednički novac, a među državama evrozone ima mnogo onih koje su takođe upale u nove, ogromne dugove - zaključuje DW.

Autor: Tanjug

#Nemačka

#inflacija

#javni dug

#rast

#strah od inflacije