Zagonetka ŠEST MILENIJUMA starih gradova sa po više DESETINA HILJADA stanovnika

Prvi ljudski megagradovi su najverovatnije bili poprišta prave egalitarne utopije. mesta na kojima je društvena jednakost privlačila na hiljade ljudei da se nasele i započnu život. Sudeći prema najnovijim analizama, upravo je opadanje jednakosti i pojava društvene hijerarhije uslovila opadanje i kolaps ovih prastarih metropola.

Gradovi se nalaze u nekadašnjoj pontskoj stepi, odnosno na prostoru današnjih zemalja Rumunije, Ukrajine i Moldavije i čine reon tz. megagradova ili meganaselja Tripolja koji su nastali pre oko 6.200 godina. Naselja su brzo rasla i za kratko vreme počela su da pokrivaju i po 320 hektara površine, gde se na svakom lokalitetu (odnosno gradu( nalazilo i po 15 hiljada stanovnika.

Mešutim, uprkos tome što su postala najveća praistorijska naselja na svetu, svi gradovi su samo nekoliko vekova kasnije u potpunosti bili nenaseljeni.

Da bi otkrili zašto su tako brzo narasli i isto tako brzo propali, autori su koristili tzv. Gini koeficijent da bi odredili nivo nejednakosti u okviru jedne kuće.

Gini koeficijent služi da se izmeri nivo nejednakosti u okviru jednog društva, to je alatka kojom se meri balans primanja i rada na osnovu određenog koeficijenta. U ovom slučaju, naučnici su iskoristili prosečnu površinu poda u kući kao glavni faktor razlike i to primenili na više od 7.000 kuća sa 38 različitih Tripolje lokaliteta.

Kako su objasnili autori studije:

Pretpostavljajući da razlike u povbršini podova predstavljaju odraz razlika u bogatstvu porodica ili individua koje su živele u njima, možemo jasno da vidimo da je nivo nejednakosti opadao sve do 3.800 godine p. n. e. Arhitektura kuća pokazuje visok nivo standardizacije, kao i njihovi ukrasi i tipovi ekonomskih aktivnosti koji su se obavljali u njima.

Analizirajući sam dizajn Tripolje naselja, istraživači naglašavaju da je kružni ili ovalni plan gradova osiguravao jedank pristup strukturalnim elementima i samoj infrastrukturi naselja. Sa druge strane i prisustvo višefunkcionalnih građevina za okupljanje ljudi, u okviru javnog prostoa naselja, ukazuje da je najverovatnije celo naselje učestvovalo u donošenju važnih političkih odluka.

Ovakav razvoj može da ukazuje da i egalitarna ideologija kao efikasne mehanike za očuvanje društvene jednakosti postojale u okviru Tripoljskih naselja. Tj. ukazuje na mehanizme unutar naselja za postizanje konsenzusa interesa i redistribuciju višaka bogatsva koji su ostvareni na zajednički način.

Na osnovu ove interpretacije, naučnici postavljaju teoriju da je društvena jexcdnakost bio presudan faktor, u određenom vremenskom peruodu, za naseljavanje velikog broja ljudi u ovim megazajednicama.

Međutim, od 3800. godine p. n. e. ovaj društveni konsenzus u Tripoljskim naseljima počinje da se menja, najvberovatnije usled porasta nejednakosti i razvijanja društvene hijerarhije.

Takođe, baš u ovom vremenskom periodu, Tripoljski megagradovi počinju rapidno da se smanjuju dok se u regionu počinju pojavljivati daleko manje zajednice. Prema autorima studije, to može ukazivati da su pređašnji stanovnici megagradova odlučili da napuste svoje domove kada je egalitarnost društva u gradu počela da nestaje.

Propast velikih Tripoljskih gradova i formiranje velikog broja malih zajednica u okolini počinje tačno u onom trenu kada detektujemo rast nejednakosti u društvu. Stoga, kraj akumuliranih Tripoljskih zajednica koje su činile velike, za tadašnje standarde, mega-gradove od po nekoliko desetina hiljada ljudi se jasno poklapa sa početkom erodiranja mehanizama za očuvanje društveno-političke jednakosti i pojavom društvene hijerarhije.

Autor: redportal.rs