Godina bez leta je poremetila čitavu planetu

Nazvana još i godinom bez leta, 1816. je zaista bila najstrašnija godina otkako postoji meteorološka dokumentacija. U SAD-u poznata i pod nazivom Eighteen hundred and froze to death, ovo je godina koja će u istoriji ostati zapamćena kao ona u kojoj je svih 12 meseci bila zima!

Sve je počelo u martuJanuar i februar bili su prosečni, ali je tada temperatura počela opasno da pada. U aprilu i maju kiša nije prestajala. U junu i julu, umesto sunca pao je sneg, a mraz je bio svakodnevan. Planeta je čekala leto, ali ono jednostavno nije došlo već je nakon zime došla jesen, pa opet zima! Ovakvo vreme pratile su i ogromne poplave, naročito u Evropi.

Šta se zapravo dogodilo?

Nije bilo objašnjenja za ovu pojavu! Tek 1920. američki naučnik Vilijem Hampfris je postavio hipotezu koju i danas prihvata najveći broj klimatologa.

Naime, u aprilu 1815. proradio je vulkan Tamboru na ostrvu Sumbava u Holandskoj Istočnoj Indiji (današnja Indonezija ) i u atmosferu poslao ogromne količine vulkanskog pepela. Za ovo se znalo jer je veliki deo severne hemisfere bio prekriven oblacima prašine i prljavštine, ali je tek u junu 1816. postalo jasno da se na tome neće završiti. Uobičajeno je da nakon masivne vulkanske erupcije padne globalna temparatura, jer se manje sunčanog zračenja probije kroz atmosferu do zemlje, a 1816. to se i dogodilo!

Poljoprivreda je bila na kolenima, a cena hrane se udesetostručila. Mraz je uništio sve useve, a glad koja je usledila pokrenula je čitavu seriju zločina, društvenih nereda i pobuna širom sveta.

Procenjuje se da je glad dovela do smrti 200.000 ljudi samo u Evropi. Irska je bila među najteže pogođeim državama, a Kinezi su bili prisiljeni da prekinu sadnju pirinča i počnu da uzgajaju, u tom momentu, profitabilniji mak, šireći ono što će kasnije biti poznato kao opijumsko tržište.

U Velikoj Britaniji i Francuskoj su izbile pobune, a skladišta hrane su opljačkana. Nasilje je bilo najjače u Švajcarskoj koja je imala malo obradive zemlje, a vlast u toj državi je proglasila vanredno stanje zbog opšte gladi. U Mađarskoj je padao smeđi sneg, a u Italiji crveni. Sneg je zabeležen i na Tajvanu koji inače ima tropsku klimu.

U Americi mnogi istoričari Godinu bez leta smatraju glavnim uzročnikom pokreta američkih kolonista prema zapadu. Stanovništvo je krenulo da traži bogatiju zemlju i bolje uslove za useve.

Osim gladi, širila se i bolest.  Dok je hladnoća paralizovala severnu hemisferu, monsuni su opustošili južnu, pa je jedna od najsmrtonosnijih epidemija tifusa u istoriji usledila ubrzo nakon. Umrli su se brojali u desetinama hiljada.

Autor: Istorijski zabavnik

#2020. godina

#istorija

#leto

#zima