Naša ishrana može uticati na to kako će se naše telo nositi sa stresom

Istraživanja pokazuju da je hronični stres u korelaciji sa povećanjem telesne težine tokom vremena 🧐.

U jednoj studiji časopisa Obesity, ljudi čiji su uzorci kose pokazali povišene markere hormona stresa – kortizola – imali su češće povećan BMI.

Druga studija je pokazala da su žene sa stresnim poslovima ispoljile veću verovatnoću da se udebljaju tokom 20 godina 🤯.

Istorijski gledano, stresne situacije naših predaka bile su i fizički zahtevne i čoveku je bilo potrebno mnogo energije da ih savlada (recimo kada su morali da beže od predatora). Dakle, reagovanjem na stres preplavljujemo svoj sistem energijom (tj. glukozom). Ali u današnje vreme, kada su stresori prvenstveno psihološki, višak energije se skladišti, i to uglavnom u vidu masnoće na stomaku 🥴.

Naša ishrana može uticati na to kako će se naše telo nositi sa stresom, saglasni su stručnjaci. Dobro nahranjeni mozak je manje reaktivan, mirniji, optimističniji i jasnije razmišlja. Tako se i mnogo lakše nosimo sa stresorom. Hrana bogata hranljivim materijama neophodnim za mozak, poput vitamina E, cinka i omega-3 masti, može smanjiti upale, ali i anksioznost.

Isto se odnosi i na ishranu na biljnoj bazi: studije povezuju konzumaciju voća i povrća sa smanjenjem nivoa stresa, a unos dovoljno vlakana podstiče i zdrav mikrobiom creva, koji takođe može imati blagotvoran efekat 🍊🥭🍎🍓. U nedavnoj studiji, objavljenoj u Scientific Reports, 64 žene koje su svakodnevno uzimale probiotičke suplemente tokom 4 nedelje pokazale su smanjenje nivoa anksioznosti, prenosi Magazin Novosti.rs.

Autor: magazin.novosti.rs

#Istraživanja

#hrana

#jelo

#stres