Najdugovečniji ljudi Evrope su Мediteranci 🤔

Najnovija studija pitanja koje je kopkalo sve nutricioniste i doktore dugo vremena izgleda da je napokon delimično dala odgovor na pitanje: Zašto mediteranska ishrana ima toliko pozitivnog efekta na naše telo?

Odgovor: Sve se svodi na specifične probavne bakterije. 😃

Sam termin mediteranska dijeta je širok pojam koji obuhvata kuhinje Grčke, južne Italije i delova Španije. Ovo ne znači da se ako jedete svaki dan picu i popijete uz nju flašu vina da hranite zdravo 😂. Odnosi se na ishranu bogatu povrćem, voćem, koštunjavim plodovima, pasuljem, cerealijama, ribom i nezasićenim masnim kiselinama, poput maslinovog ulja. Svakodnevna ishrana koja je bazirana na ovim postulatima povezana je sa neverovatnim brojem pozitivnih efekata na telo, a posebno po kardiovaskularni sistem i srce.

Nova studija koja je izašla ove nedelje u časopisu Nature Medicine otkriva da je zapravo tajna u tome kako ovakva hrana interaguje sa našim probavnim sistemom. 🧐

Trilioni bakterija, virusa, protozoa i gljivica žive u našem sistemu za varenje i mnogo su više od usputnih stanara. Oni igraju centralnu ulogu u metabolizmu našeg tela, imunitetu i ekstrahovanju hranljivih materija i hrane. Njihovo funkcionisanje utiče na naše celokupno zdravlje na više načina, pa čak utiče i na naše raspoloženje.

Naučnici sa Harvardske škole javnog zdravlja pregledali su zdravlje probavnog sistema zajedno sa uzorcima stolice 300 muškaraca. Sakupljanje podataka je trajalo pune 2 godine. Pored toga, učesnici eksperimenta redovno su popunjavali upitnik koji јe sakupljao informacije o njihovoj trenutnoj ishrani.

Otkrili su da oni koji su se striktno prehranjivali mediteranskom dijetom imaju značajno drugačiji sastav bakterija u crevima, tj. velike koncentracije glavnih nutritivnih metabolizatora.

Pored toga, bakterija Prevotella copri je direktno povezana sa velikim poboljšanjem u kardiovaskularnom sistemu tela. Ljudi sa manjom koncentracijom ove bakterije u telu automatski su osetili pozitivne efekte u svom zdravlju kada su prešli na mediteransku ishranu.

Istraživači još nisu sasvim sigurni zašto bakterija Prevotella copri ima ovaj uticaj na telo. Postoji nekoliko pretpostavki. Prva je da jednostavno nezdravi načini ishrane, koji povećavaju rizik po kardiovaskularni sistem, takođe utiču i na povećanje njene koncentracije u telu. Sa druge strane, osobe koje nemaju ovu bakteriju u probavnom sistemu lakše metabolizuju mediteransku ishranu, preuzimajući mnogo veći procenat hranjivih materija.

Istraživanje je još uvek samo špekulativno, ali je odličan pokazatelj u kom pravcu bi trebalo da se nastave dalja istraživanja.

Autor: Tom Hale / redportal.rs

#Italija

#grčka

#ishrana

#medicina

#mediteran

#nutricionizam

#zdravlje

#Španija